Isus nam je pokazao budućnost kojoj idemo kad ga slušamo

PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO – 18. NKG

(A-2017)

         Svaka nedjelja je spomendan Kristova uskrsnuća, a svaka sv. misa je susret s tim uskrslim Kristom, dakako i susret okupljenih vjernika. Nedjeljni susreti su osobito prepoznatljivi svečanošću i brojem sudionika. Na današnjem nedjeljnom susretu predstavljen nam je događaj Isusova preobraženja na visokom brdu. Svjedoci tog događaja bili su Isusovi učenici: Petar, Jakov i njegov brat Ivan. Ne znamo što su očekivali kad ih je Isus izdvojio iz grupe apostola i posebno pozvao na ‘goru visoku‘. Ali ako ne znamo zašto ih je izdvojio, a ono znamo što su doživjeli na toj gori: ‘Isusovu preobrazbu‘. Zanimljivo je zamijetiti kako se učenici nisu prestrašili premda su uz preobraženog Isusa, na kojega su koliko-toliko bili naviknuti, vidjeli i starozavjetne likove Mojsija i Iliju, koji su već odavno bili umrli za ovaj svijet. I sad oni vide kako ta dvojica razgovaraju s Isusom. Sigurno bi malo tko od nas ostao miran da nam se sada ovdje ukažu neki naši pokojnici, svejedno: davno ili nedavno umrli. I ne samo da se ova trojica nisu prestrašili nego je apostol Petar predložio da ‘gradnjom sjenica‘ taj događaj što dulje potraje.

Ta želja mu se nije ispunila nego su sva trojica čuli ‘glas iz oblaka‘ da je ovaj Isus, kojega oni preobraženog gledaju, ‘ljubljeni Božji Sin, kojega treba slušati‘. Na kraju, kad su Mojsije i Ilija iščeznuli a Isus opet postao onakvim s kakvim su se penjali na goru, Isus im je zapovjedio da nikome ne smiju govoriti što su vidjeli tako dugo ‘dok Sin Čovječji od mrtvih ne uskrsne‘.

Ovaj događaj Isusova preobraženja bio je potreban apostolima za ono što će kasnije s istim Isusom doživjeti: njegovu posvemašnju napuštenost od ljudi, čak i od samih učenika, i sramotnu smrt na križu. Ovaj događaj Isusova preobraženja i druženja sa starozavjetnim velikanima, i osobito ‘glas s neba‘, pomoći će apostolima da se i u vrijeme Isusove muke i smrti na križu sjete kako su ga nedavno vidjeli u ‘boljem izdanju‘, u uzvišenom društvu nebesnika.

Isusovo druženje s Mojsijem i Ilijom pokazuje da je Isus nastavak i nadogradnja onih Božjih zahvata u ljudsku povijest koji su se događali u starozavjetno vrijeme Mojsija i Ilije. I površni poznavatelji Svetoga pisma znaju podosta o djelovanju i važnosti ove dvojice za sav židovski narod: i to ne samo za svoje suvremenike koji su živjeli u vrijeme te dvojice nego su oni važni i za sve generacije Židova i poslije njihove smrti. Ovdje je dobro sjetiti se kako je jednom prilikom Isus rekao da nije došao ‘dokinuti Zakon i Proroke‘ nego je došao dopuniti ih. Zakon su u stvari prvih pet knjiga Staroga zavjeta, a Proroci su sve ostale knjige Staroga zavjeta.

Tu spada i Knjiga proroka Danijela iz koje smo čitali kratki odlomak u današnjem 1. misnom čitanju. Puno prije nego se Isus preobrazio pred trojicom apostola, i tako se pokazao u svom božanskom postojanju, prorok Danijel piše o njegovoj uzvišenoj službi prema ljudima: sudi ih prema njihovim djelima, koja su zapisana u knjizi. To je simboličan govor koji naznačuje da ljudi neće biti suđeni prema raspoloženju suca, niti prema govorkanju okoline, nego prema stvarnim postupcima koji su zapisani u knjizi, da se ne izgube i da se ne iskrive.

I Isus je u više navrata rekao da će ljudi biti suđeni za svoj način života na zemlji koji će odrediti i njihov život u vječnosti. Dobro nam je sjetiti se Isusovih riječi da će ljudi biti suđeni po onome ‘što su činili i što nisu činili‘ svojim bližnjima. Rekao je Isus također da Bog postupa prema ljudima kao onaj milosrdni otac prema svome rasipnom sinu: otac je pokazao nevjerojatnu ljubav, ali je ona mogla doći do izražaja tek onda kad je odlutali sin ‘došao k sebi‘ i žaleći zbog onoga što je učinio molio je oca za oprost. Tako je Isus nadogradio i Mojsija i Iliju u navještaju Božjeg djelovanja prema ljudima.

Ovdje je još dobro posluhnuti apostola Petra koji piše u svojoj Drugoj poslanici da to što on govori o Isusu nisu ‘izmudrene priče‘ nego da je bio očevidac toga što govori. Tako apostol Petar iz prve ruke potvrđuje ono što je napisao evanđelist Matej o događaju na gori preobraženja. Evanđelist Matej jasno piše koja su trojica apostola bila s Isusom u trenutku preobraženja – i nigdje ne spominje da je i on bio tamo kad se to zbilo – a za događaj on zna iz svjedočenja te trojice apostola i po nadahnuću Duha Svetoga. Apostol Petar tako potvrđuje istinitost Matejeva pisanja o tome događaju.

Zato je i nama važna poruka s neba dana prilikom Isusova preobraženja: „Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga.“ Slušajmo ga na svim misnim druženjima, osobito nedjeljom, a ponekad i sami otvorimo Sveto pismo. Valjda će nešto od Božjih poruka i nadahnuća doprijeti ne samo do naših ušiju nego će dotaći i našu nutrinu. I sve više ćemo moći prihvaćati da živeći na ovome svijetu, i čineći dobro a kajući se za pogreške, idemo u vječnost. Ne u ništavilo nestanka nego u vječni život u društvu Boga i svih nebesnika.