Krist je drukčiji ‘Kralj’

NEDJELJA KRISTA KRALJA

(C-2013)

Nedjelja Krista Kralja skraćeni je naslov posljednje nedjelje u crkvenoj liturgijskoj godini – ove godine je to danas. Puni naslov je ‘Nedjelja Krista Kralja svega stvorenja‘. Sam naziv ‘Krist Kralj’ na prvi nam mah zvuči zastarjelo,de mode i doista je potrebno zastati i dublje razmisliti što to zapravo znači da je Krist Kralj. Jer danas uglavnom znamo za predsjednike a kraljevi su u naše vrijeme uglavnom samo za ‘ukras’ i u cijelom svijetu ih malo ima.

Bitna oznaka kralja jest ta da njemu pripada, u njego-vom je vlasništvu, cjelokupno njegovo kraljevstvo: i ljudi i imovina. Mi pak znamo da ‘predsjednik’ nije vlasnik države, on samo njome upravlja na neko određeno vrijeme. Mada ima i predsjednika koji državom upravljaju kao da je ona njihovo vlasništvo. Dakle, Isus je Kralj svega stvorenja jer jednostavno od njega kao Boga sve potječe, svemu je on vlasnik, a mi vjernici znamo još i to da po uskrslom Isusu, i sav čovjekov život, sve njegovo postojanje, ima smisla jer ne propada u ništavilu smrti nego po uskrsnuću taj život vječno traje. Takav je eto Isus kralj po vlasništvu, a kakav pak je kralj po kraljevanju, po upravljanju svojim vlasništvom? Najkraće nam o tome pripovijeda križ: on daje svoj život za ljude, a ne traži da ljudi daju svoj život za njega.

Na suđenju pred Pilatom, na direktno pitanje Pilata: Jesi li ti kralj?“ Isus je odgovorio potvrdno:Da ja sam kralj.“ ali je odmah dodao da njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Nakon takvog odgovora Pilat se više ne zamaraIsusom Kraljemnego ga jednostavno pita:Što si učinio pa te tvoj narod doveo k meni?

No, zbilja, što je to Isus učinio da je doveden pred Pilata s traženjem smrtne osude?! Posve sigurno nikome nije učinio zlo, a mnogima je učinio dobro: osobito bi brojni ozdravljenici od teških bolesti mogli posvjedočiti o ‘dobru’ koje im je Isus učinio. Novozavjetne knjige nam o toj Isusovoj dobroti nedvojbeno svjedoče. No, ipak, današnje evanđelje nam svjedoči da je Pilat osudio Isusa na smrt. Makar je prije smrtne osude sam Pilat izjavio da na tom čovjeku ne nalazi nikakve krivice. I tom dobrotvoru Isusu sad se u mukama na križu rugaju brojni glavari s narodom, kako piše evanđelist Luka u odlomku današnjeg evanđelja. Brojni od tih ljudi koji se Isusu rugaju, samo par dana ranije htjeli su ga ‘proglasiti kraljem’. Ali Isus je rekao da njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta i zato Isusovi suvremenici nisu više imali razloga ‘podržavati Isusa’.

Iz ruganja ovih ljudi oko Isusova križa vidljivo je da su oni znali za mnoga Isusova čudesa kojima je drugima pomogao i valjda su se iskreno čudili što sada sebi ne pomaže. Neobično je takvo Isusovo ponašanje jer mi ljudi ipak naj-prije činimo dobro samima sebi. I brojni roditelji su tu pravi izuzetak: i oni mogu svojoj djeci činiti više dobra negoli samima sebi. Čuli smo kako se ruganju mnoštva pridružio i jedan od zločinaca koji je zbog svojih zločina bio osuđen na istu ‘smrt na križu’. I sam u smrtnim mukama, taj je zločinac bio sposoban i dalje činiti zlo drugima: i on se ruga Isusu. Tog čovjeka trpljenje nije promijenilo, on ne vidi smisla trpljenju i zato je za njega jedino valjano rješenje: spas od križa i smrti. I samo to traži od Isusa. On ne moli Isusa, on jednostavno: traži!

Drugi zločinac, koji trpi iste muke, najprije prekorava zločinca rugalicu, zatim priznaje zasluženost njihovih kazni, a onda moli Isusa da ga se sjeti u svome kraljevstvu. Dakle, taj ras-kajani zločinac ne gleda u Isusu samo jednog patnika u istoj patnji, to je tjelesnim očima vidio, nego očima vjere u njemu prepoznajedobrotvora Isusakoji mu može pomoći. I on želi da mu Isus pomogne. Da nije računao na trenutnu pomoć na križu vidi se po tome što on moli Isusovu pomoć kada on dođe u svoje kraljevstvo. U raspetom Isusu, koji se muči u smrtnim bolima, vidjeti začetnika ‘novoga kraljevstva’ doista mogu samo ‘oči vjere’. I zbiva se neviđeno čudo ljubavi: raskajani zločinac trenutno dobiva oproštenje svojih zločina i odmah zatim obećanje ‘ulaska u raj’ – još istoga dana.

Pa zapravo je cijeli Isusov život na zemlji protekao u življenju i dokazivanju Božje ljubavi prema ljudima. Da bi tu Božju ljubav ljudi mogli što bolje razumjeti i prihvatiti, a Biblija Starog zavjeta pokazuje kako je to bilo teško ljudima prihvatiti, sam je Bog postao i čovjekom. I odmah pri ulasku u ljudsku povijest na način čovjeka iskusio je posvemašnju negostoljubivost: roditi se morao u štali. Ali niti izlazak iz ljudske povijesti nije bio ništa umiljatiji: neprihvaćen od ljudi završio je u preziru i u smrti na križu, smrti koja je bila rezervirana baš samo za zločince.

Razbojnik koji se kaje i moli prava je slika kršćanina vjernika. On najprije opominje razbojnika rugalicu, i ne čini to ‘s visoka’ nego ponizno priznaje zasluženost ovakve kazne za obojicu, a onda moli od Isusa velikodušnost praštanja svih svojih životnih promašaja, svih zločina. To da opominje grešnika, premda je i sam grešan, pokazuje i nama put da smijemo i moramo opominjati ljude na zablude i pogreške života, premda smo i mi sami grešni ljudi.

Zato u najnovijim prijeporima oko vrijednosti čovjeka u braku ne možemo i ne smijemo ne reći svoj vjernički stav, svoje uvjerenje, da jeBog stvorio čovjeka kao muško i ženskoda bi oni mogli rađati nove ljude. I pogrešno je misliti si da se ne budemo u to miješali, jer neka svatko radi i živi po svome, jer drukčije zamišljen čovjek više nijeslika Božja. Jedino u iznošenju svojih stavova ne smijemo biti jednako grubi i vulgarni kao protivnici braka. Ali svoje uvjerenje ne smijemo zatajiti.

Da je Isus zatajio svoju poruku Božje ljubavi prema ljudima, ne bi završio na križu. Ali na križu je tu ljubav do kraja potvrdio i svojim uskrsnućem objavio pobjedu nad zlom i smrti i obećao sretnu vječnost u svome kraljevstvu. Eto tako i zato naši životi, na našu sreću, od rođenja preko tjelesne smrti i uskrsnuća za vječnost, pripadaju Kristu Kralju svega stvorenoga. Čovjek ne može postići ništa više, ne može dostići nikakvi veći cilj nego sebe ostvariti u punini Božje ljubavi u nebu, u Isusovom kraljevstvu.

Kreirano: 23. Studeni 2013.

close window

Service Times & Directions

Weekend Masses in English

Saturday Morning: 8:00 am

Saturday Vigil: 4:30 pm

Sunday: 7:30 am, 9:00 am, 10:45 am,
12:30 pm, 5:30 pm

Weekend Masses In Español

Saturday Vigil: 6:15pm

Sunday: 9:00am, 7:15pm

Weekday Morning Masses

Monday, Tuesday, Thursday & Friday: 8:30 am

map
6654 Main Street
Wonderland, AK 45202
(513) 555-7856